LP gramofonska ploča, slavi ove godine 70. rođendan. Velika, dugosvirajuća ploča bila je revolucionarni izum koji je svjetsku premijeru doživio 1948. godine, a u Hrvatsku je stigla s gotovo 11 godina zakašnjenja. Prva hrvatska LP ploča tiskana je 1957. godine. Zapravo ih je odjednom bilo čak sedam jer je tiskan komplet od sedam LP-a s izvornom narodnom glazbom.

U godini kada LP gramofonska ploča slavi 70. rođendan vrijedno je podsjetiti da je prvu šibensku LP ploču snimio pjevački zbor “Kolo”. Bilo je to 1969. godine kada je taj legendarni pjevački zbor slavio svoj 70. rođendan. U sklopu rođendanskih svečanosti “Kolo” je 7. lipnja 1969. godine održalo velebni koncert u Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu. Taj koncert je snimio Radio Zagreb, a tadašnji “Jugoton” je iste godine izdao LP ploču “RKUD Kolo, Šibenik 1899. – 1969“. Bila je to jedna od prvih stereo ploča nekog hrvatskog pjevačkog zbora.

Ploča je tiskana u nakladi od 1000 primjeraka i danas predstavlja vrijedan diskografski raritet, štoviše iznimno vrijedan dio hrvatske nacionalne glazbene baštine. Iste godine, tek ilustracije radi, “Jugoton” je izdao i prve licencne rock LP ploče. Bili su to albumi The Beatlesa “Yellow Submarine” i The Rolling Stonesa “Beggars Banquet”. Prvi LP “Kola” i prvi šibenski LP otvara kako i priliči pjesma Krešimira Baranovića “Katedrala“, a zatvara ga skladba Jakova Gotovca “Omili mi“.

Prvi šibenski pjevač koji je snimio LP ploču bio je Arsen Dedić. To je ujedno i prva LP ploča nekog šibenskog autora. Arsen je svoj LP “Čovjek kao ja” izdao nepunih godinu dana nakon “Kola”, u proljeće 1970. godine.

Arsenov LP “Čovjek kao ja” jedan je od najpopularnijih albuma u povijesti hrvatske zabavne i trubadurske glazbe. Do 2000. godine taj je album doživio čak 17 izdanja i to samo na vinilnim pločama ne računajući ostale nosače zvuka poput audio kazeta i CD-a. Prvi Arsenov LP je komplicija njegovih bezvremenih hitova kao što su “Kuća pored mora“, “Moj brat“, “Bit ćeš uvijek moja“, “Moderato cantabile“, “Sve šo znaš o meni“…

Samo godinu dana nakon Arsena LP ploče izdala su još dvojica Šibenčana su Vice Vukov i Mišo Kovač.

Vice je poput Arsena izdao kompilaciju svojih uspješnica. LP se zvao “Mirno teku rijeke“, a sadržajem predstavlja glazbeni spomenik nulte kategorije: “Mirno teku rijeke”, “Bokeljska noć”, “Vužgi”, “Ako sada odeš”, “Finili su Mare bali”, “Bodulska balada”, “Pismo ćali”, “Dalmatinska elegija”, “Hrvatski kraj”, “Zvona moga grada”... Najveća velika hrvatska ploča svih vremena!

Za razliku od Arsena i Vice, Mišo nije izdao kompilaciju svojih dotadašnjih uspješnica nego punokrvni autorski album zbog čega se njegov LP može smatrati prvim šibenskim klasičnim albumom na kojem su u većini pjesme koje prethodno nisu bile izdane na singl pločama. S tog albuma Mišo Kovač, nazvanog jednostavno “Mišo Kovač“, potječe jedan od najvećih Mišinih hitova “Proplakat će zora“. Album je do 2008. doživio pet izdanja i još uvijek je jedan od najtraženijih albuma na diskografskom tržištu Hrvatske i bivše Jugoslavije.

Nakon Arsena i Miše, 1973. godine LP ploču je izdala legendarna klapa “Šibenik”. Puni naziv tog albuma je “Dalmatinska klapa Šibenik uz mandolinski sastav – Kad bi ti dušo znala“. I taj album ima spomeničku vrijednost i spada među krunske dragulje hrvatske glazbene baštine. Riječ je o vrhunskom albumu koji je otvorio put suvremenom klapskom izričaju i prodoru šibenske klapske šansone kao novog glazbenog pravca. Klapa “Šibenik” tim albumom na kojem je antologijska pjesma “Ako si pošla spat”, zauzela je svoje mjesto u povijesti hrvatske glazbe.

Ako bi kriterij titulu prve šibenske LP ploče bio bio da je glazba nastala u Šibeniku te da je adresa boravka izvođača Šibenik, onda je ova ploča klape “Šibenik”, bez dvojbe prvi šibenski LP.

Imate li neku od ovih gramofonskih ploča pa ako jr nekom ludom srećom još i u dobrom stanju, čuvajte je kao oko u glavi jer je riječ o iznimnim vrijednostima, dragocjenoj glazbenoj baštini i stupovima šibenskog zavičajnog identiteta. Ako ne znate što biste s njima odnesite ih tamo gdje im je mjesto – u Državni arhiv u Šibeniku gdje će ih znati čuvati i sačuvati.

Izvor: www.mok.hr